Almayer Art & Heritage Hotel, Zadar

Almayerova ruža vjetrova

Slike Carstena Wecka

Tematizirane prema vjetrovima i temama iz romana Alessandra Baricca “Ocean more”, u sobama hotela našle su se slike posvećene vjetrovima. Kako su te slike nastale i zarobile vjetrove, pročitajte u našoj novoj priči o njemačkom umjetniku Carstenu Wecku.   

Carsten Weck, renomirani njemački slikar specifičnog izraza i tehnike iz Solingena, te naš dugogodišnji prijatelj, dobio je mogućnost po prvi put izlagati u Hrvatskoj u hotelu Almayer i izraditi slike koje će resiti hotelske sobe. Carstenov bogati umjetnički opus nije nam ni prije bio nepoznanica, ali prava i neraskidiva veza nastala je za njegove izložbe u Kunstmuseumu u Solingenu, ispred jedne slike, zbog jednog komentara.

Carsten Weck Almayer WindsCarsten Weck in his atelier in Solingen, Germany 

Njegova sposobnost da vještim kombiniranim slikarskim tehnikama zađe u kompleksne sfere povijesnih i mitoloških simbola, ostavila je na nas trajan utisak njegove umjetnosti. Zbog toga ne treba čuditi odluka da priču o vjetrovima, koju smo htjeli ispričati, započnemo u njegovom umjetničkom ateljeu u ulici Merscheider Busch u Solingenu, tri stotine kilometara udaljenom od obližnjeg Sjevernog mora. 

Carsten nije dobio nimalo jednostavan zadatak da, poput admirala Langalisa iz romana Alessandra Baricca „Ocean more“, u tišini svog ateljea, zauzda na platnu te daleke priče vjetrova. Miješanjem i nanošenjem boje i gipsa u plohe koje slaže poput slagalice u okvire drvenih panela (tehnika njem. zwischenvliestechnik), Carsten je strpljivo prkosio energijama različitih vjetrova: maestrala, tramontane, bure, juga ... Svaka slika Carstena Wecka nosi svoju priču o vjetru, o njegovoj snazi i energiji, simbolici, o strani svijeta koju predstavlja.

Tramontana (Tramuntana)

Prva je „Tramontana“. Spoznaja, razbor, orijentacija, ali i tranzicijski vjetar koji puše sa Sjevera. Duboke nijanse modre boje na slici, oštre krijeste valova i uskomešano dno pobijeđene obale, podsjećaju upravo onaj sjeverni provansalski vjetar čiji ustrajni huk dovodi do ludila Gastibelzu, glavnog lika istoimene pjesme Victora Hugoa.

Tramontana Wind Almayer Carsten WeckTramontana: Fresco-relief plaster on plywood 110x180 cm

Kad je orijentacija, ona je zvijezda vodilja, ona je Sjevernjača. Kad je razbor, ona se može i izgubiti, kao što ju je u svojoj šansoni „Je Suis Un Voyou” o lijepoj Margot izgubio Georges Brassens, ili Molière u komediji - baletu „Građanin plemić“. Kad je spoznaja, ona se može i otkriti, kao što je to učinio Pomet u komediji Marina Držića „Dundo Maroje“.

Bora (Bura)

„Bora“ koja slijedi sa Sjeveroistoka, bilo ona škura (Bora scura) ili svitla (Bora chiara) s bijelom „kapom“ od oblaka na Velebitu, još se jednom, u refulima boja, spušta s Carstenovog djela.

Bora Wind Almayer Carsten WeckBora: Fresco-relief plaster on plywood 110x180 cm

Nikada je doživjevši, ali svejedno s nepogrešivom točnošću, Carsten Weck je slikom oslobodio oslobodilačku energiju tog Danteovog „skjavunskog vjetra“ (venti schiavi), najhrvatskijeg vjetra, ali ovaj put, u tihom interijeru hotela.

Levante (Levanat)

Zelenim tonovima plodnosti i vegetacije autor vodi promatrača prema „Levantu“, vjetru koji puše s Istoka. Pušući iz smjera izlaska sunca (lat. levare – ustati), ovo je vjetar koji simbolizira duhovnu promjenu i transformaciju.

Levante Wind Almayer Carsten WeckLevante: Fresco-relief plaster on plywood 110x180 cm

Vizualnom naznakom poznate Gibraltarske stijene (arapski: Jabal Ṭāriq – Tarikovo brdo) i karakterističnih oblaka koje tvori vjetar levante, autor je prikazao onaj vjetar koji je u romanu Paula Coelha „Alkemičar“, preko Gibraltara, doveo Maore, ali i naveo Santiaga da prijeđe preko Gibraltarskih vrata, promijeni svoj život i sudbinu te krene u ostvarenje svoje osobne legende.

Siròco (jugo)

Suprotstavljajući energije toplih i hladnih tonova, autor je na slici „Siroco“ poveo promatrača na put u bespuća Sahare, gdje ovaj vjetar, kao vrući i suhi arapski vjetar Shurhùq (hrv. Istok), započinje svoj put preko Mediterana. Noseći iz svog drevnog ishodišta čestice pijeska, zemlje i sjemena, prikupljajući usput vlagu Mediterana, siròco prolazi tim drevnim putem i spaja, nekad bliže, a nekad dalje obale te nestaje u mnoštvu novih naziva.

Siroco Wind Almayer Carsten WeckSiròco: Fresco-relief plaster on plywood 110x180 cm 

Kad Federico García Lorca spominje pojam „el Duende“ – mitsko, spiritualno stanje i samu supstancu umjetnosti, označavajući ga kao prijatelja vjetrova teških od pustinjskog pijeska, indirektno zaziva snagu Shurhùqa i Siròca. Radi se o posebnoj energiji, vatri flamenca, o misterioznoj moći koju svi osjete, a ni jedna je filozofija ne može objasniti.

Ostro (oštro)

Notos, auster, ostro. Prema legendama koje se još mogu čuti po lučkim tavernama širom Mediterana, on dolazi iz Etiopije - srca Afrike, bilo kao samo antičko božanstvo, bradati svetac ili martir, bilo kao vjetar s juga „Ostro“, bilo kao oboje.

Ostro Wind Almayer Carsten WeckOstro: Fresco-relief plaster on plywood 110x180 cm

Autorova topla paleta boja, vodi nas putem vrelih etiopskih visoravni, gdje mu je bilo drevno obitavalište i izvorište. Dolazeći s juga iz kolijevke čovječanstva, tim vječnim putem migracija, ostro ponekad donosi toplinu, ponekad kišu, ponekad smijeh, a ponekad i suze.

Garbin

„Garbin juti, dno mora muti“, kaže stara dalmatinska poslovica. Energičnost i rascjepkanost grafičkih ploha pastelnih tonova u slici ,,Garbin”, nepogrešivo asocira na ukrižano more za vrijeme garbina, silovitom i iznenadnom, a možda i najopasnijem mediteranskom vjetru koji velikim valovima ruši obalu, muti more, topi mornare i lomi rebra brodovima.

Garbin Wind Almayer Carsten WeckGarbin: Fresco-relief plaster on plywood 110x180 cm

Ne čudi stoga prikaz bosonogog Libsa, grčkog božanstva jugozapadnog vjetra na atenskoj Kuli vjetrova. On u rukama drži stiliziranu krmu galije, prikazujući se istovremeno kao pomagač, vraćajući pomorce i brodove u sigurne luke, ali i kao razarač, razbijajući o stijenje ostatke perzijske flote u pomorskoj bitci kod Salamine, spašavajući time zapadnu civilizaciju.

Ponente (Pulenat)

Paletom boja s jasnom aluzijom na zalazak sunca, autor nas vodi prema Zapadu i „Ponentu“. Pušući iz smjera zalaska sunca, ovaj se suh i hladan vjetar kreće vječnim smjerom društvenih promjena. Ne čudi stoga, da čuveni engleski pjesnik Percy Bysshe Shelley u svojoj „Odi zapadnom vjetru“ upravo ponente doživljava kao snagu koja može prouzročiti tu promjenu.

Ponente Wind Almayer Carsten WeckPonente: Fresco-relief plaster on plywood 110x180 cm

Ukazujući na rušilačku silinu zapadnjaka koja ima snagu razoriti zla po stojećeg poretka i istovremeno očuvati njegove dobre strane, Shelley se obraća vjetru da donese inspiraciju i toliko željenu promjenu, udahne snagu i dade uvjerljivost njegovoj poeziji revolucije.

Maistral (Maestral)

Dok se sunčev kotač polako kotrlja širokom stazom ljetnog neba, dolazi vrijeme „Maestrala“, vjetra povratka koji je jedini mogao Odiseja vratiti Penelopi i Itaci s njegovog puta preko Jadrana.

Maistral Wind Almayer Carsten WeckMaistral: Fresco-relief plaster on plywood 110x180 cm

Topli, blagi, ugodni vjetar koji uvijek puše iz pravca sunca, kao zefir se dade uhvatiti u mijeh. On nadima jedra, genove i spinakere, raspliće kose i ljetne haljine za šetnje promenadom zadarske rive, tetive luka solsticijskog neba.

La settima stanza

„La settima stanza“ ("Sedma soba"), naizmjeničnim nijansiranjem plave boje, poziva na otkrivanje tajne. I ne bilo kakve, nego tajne mora. Alessandro Baricco je u svojoj knjizi Ocean more zaintrigirao svakoga tko je prošao očima preko rečenice ‘Izreći more’. Izreći more i vjetar, vjetar koji komeša svijet, jedna je od tajni koje svaki umjetnik žudi otkriti ako ih je ikada osjetio, bio pjesnik, slikar ili kipar. ‘Odnosno: što kažemo kada kažemo more? … Kažemo li sve jednom riječju ili pak jednom riječju sve skrivamo?...’ 

La settima stanza Almayer Carsten WeckLa settima stanza: Fresco-relief plaster on plywood 110x180 cm

Carsten je u svojoj seriji prikazao jedan poetičan odnos vjetrova i mora, njihove svađe, njihove razgovore. Serija završava mirnom, gotovo melankoličnom, slikom „La settima stanza“, koja sav uskomešani svijet u navedenim slikama vjetrova smiruje i daje promatraču nemirni horizont, ali topao i vedar. No, iako umirujuća, osjećaj žudnje i nadanja za otkrivenjem beskrajnog plavetnila i dalje su prisutni.

Ruža vjetrova

„Ruža vjetrova'' svojom veličinom i svojim žarkim bojama, neumorno bdije nad svim slikama vjetrova. Djeluje izvanredno energična, a pokazuje koju snagu zapravo nosi stvarca poput ruže vjetrova. Mjereći, ukazujući i pokazujući kojim smjerovima Svijeta vjetrovi idu, djeluje kao posrednik među vjetrovima i Svijetom samim. Profesor Bartleboom, u Bariccovom romanu Ocean more traži kraj i početak mora, morskog kraja - Svijeta, ali i ne sluti da na to pitanje neće naći odgovor.

Wind rose Almayer Carsten WeckWind rose: Fresco-relief plaster on plywood 180x180 cm

‘Stojim tako, na korak od mora, a ne uspijevam shvatiti gdje je, to more. More.’ Izmjeriti i obujmiti dužinu vjetra, ili pak dužinu mora, njihove krajeve i početke bi bilo nemoguće. Oni se protežu kroz svaku poru Svijeta. Dodirnete li prstom more – povezani ste sa Svijetom. Ono tada prestaje biti neprijateljem, prestaje biti tišina. Jednostavno vrijedi venecijanska izreka ‘El mar unisse, ma el monte divide’ (More spaja, a brdo razdvaja.’). Kada se dotakne more ‘…više se ne bojiš. Kraj.’

Zahvaljujući sebi svojstvenoj polikromiji i trodimenzionalnosti, Carsten nije vjetrove zarobio, poput novovjekog Eola, u mijeh dvodimenzionalnih ploha svojih djela. Stvarajući djelima novi prostor i volumen, vjetrovi i more su tu, šire se po hotelu, komešaju svijet.

 

‘Vjetar nije prestajao komešati svijet, riječi, lica i misli.

Čudesan vjetar. I ocean more.’

 

(iz kataloga: Vjekoslav Bobić & Marija Jurun)

 

Pročitajte više o umjetnicima i umjetninama koje su dosad izlagane u Almayeru u našem Online katalogu. Većina umjetničkih djela su na prodaji, a upit o cijenama i raspoloživosti umjetnina možete dobiti upitom na info@almayer.hr.