Almayer Art & Heritage Hotel, Zadar

Novi život tradicionalnih brodova

Stoljetna dalmatinska pomorska baština sačuvana je za nove generacije

U noći između 25. i 26. kolovoza 1986. strašna oluja sa zapada potopila je u uvali Porat na otoku Biševu tri barke. Među njima je bila posljednja komiška gajeta falkuša „Cicibela“. Dok je plivaričar Edi svojim vitlom podizao iz mora na svoju palubu olupinu „Cicibele“, potekle su suze starom kapetanu Aleksi Torreu, suvlasniku potopljene barke. Bio je to doista funebralan prizor.

Brodolom zadnje gajete falkuse Cicibela BisevoBrodolom zadnje gajete falkuše “Cicibela” u uvali Porat na Biševu (foto: portal spasimobisevo.org)

“Umrla je jedna barka, a njezinom smrću simbolično je dovršena ribarska tradicija koja je na ovim pučinskim otocima trajala od vremena antike do sredine dvadesetoga stoljeća.” - tako je događaj svojedobno opisao svjedok Joško Božanić, poznati hrvatski lingvist i književnik.

Tisućljetna tradicija

Stotinama, ako ne i tisućama godina, bez vidnih promjena, određena samo zakonima hirovitog mora, neba i neposlušnih vjetrova, trajala je neprekinuta tradicija življenja dalmatinskih mornara i ribara. Kako je putovanje zaleđem Dalmacije bilo uvijek opasno, a putevi loši, poput stare poslovice - more je tada spajalo, a brdo razdvajalo.

Kadrovi iz igranog filma "Život teče dalje" (A život jde dál, directed by: Václav Kubásek, Carl Junghans, F.W. Kraemer) snimljenog u Komiži 1933. (video: Dejan Urošević)

Brodovi i iskustvo mora bili su u centru univerzuma života ove zajednice. Najčešće su bili tipa gajete i njima bliskih nešto većih leuta, odnosno manjih guceva i kaića. Brodovi nisu bili samo brodovi, oni su bili više od toga. Bili su najvažniji članovi kućanstva s prekomorskim posjedima.

Unloading cargo from the boatZadar 1886. - Iskrcavanje tereta iz barki (foto: Stare razglednice i fotografije Zadra/Facebook)

Ispunjavajući sumu svih zahtjeva ove komplicirane geografske, vlasničke, društvene i navigacijske strukture na Jadranu, konstrukcija brodova je morala predstavljati nekoliko brodova u jednom. Služili su za ribolov na udaljenim lovištima, trgovinu, transport stoke i dobara te vezu s ostalim otocima, gradovima i obalama. Predstavljali su temelje kolektivne memorije jednog malog svijeta na najrazvedenijoj obali Mediterana dugoj gotovo 6000 kilometara.

Stoljeće promjena

Fin de siècle i burno dvadeseto stoljeće donijeli su velike promjene i u ovaj kutak Mediterana. Neumoljiva logika industrijalizacije i novih tehnologija, promijenili su kako brodove, tako i ljude i njihov način života. Nekadašnje šume jarbola po jadranskim portima, iskrčili su dimnjaci. Umjesto bijelih jedara, stupovi dima najavljivali su dolaske brodova.

new technologies have changed both ships and peopleNove tehnologije izmjenile su kako brodove, tako i ljude i njihov način života (foto: Stare razglednice i fotografije Zadra/Facebook)

Uvođenje motornog pogona u brodove i brodice izmijenilo je linije brodova i njihove konstrukcijske logike. Izmijenilo i ljude. Dotadašnje iskustvo plovidbe korištenjem isključivo energije vjetra i ljudskih mišića, te potpuna ovisnost o silama prirode, stvorili su stoljetni sklad linija i oblika brodova, izgradili cijele društvene zajednice, a njihove jezike ispunili iskustvom mora.

Gajeta Falkusa design and constructionPročitajte više o dizajnu i konstrukciji gajete falkuše na ovoj predivnoj web stranici: www.gajetafalkusa.com

Sve je to postupno, ali ipak brzo, zamijenila neopterećena logika sve većih dimenzija, brzina, kapaciteta i ekonomičnosti. Nakon drva, došao je čelik, a zatim je brodskim pristaništima zavladala sterilnost, jednostavnost i efikasnost stakloplastike. Tradicionalni brodovi, ako nisu uspjeli doživjeti prenamjenu, ubrzano su prepuštali svoja mjesta u lukama i lučicama, i preselili se na listove knjiga i specijaliziranih publikacija.

Kraj kao novi početak

Brodolom posljednje komiške gajete falkuše s početka teksta stvorio je, na sreću, energiju za novi početak. Zahvaljujući prof. Jošku Božaniću i prof.dr. Velimiru Salamonu - najvećem hrvatskom ekspertu za tradicionalne brodove, pokrenuta je Kulturna ustanova Ars Halieutica. Ustanova je počela sustavno istraživati sve aspekte važne za halijeutičku kulturno-antropološku interpretaciju koja je uključila jezik, leksik, oralnu književnost, ribarsku povijest, toponimiju i antroponimiju, brodogradnju, umijeće plovidbe, tradicionalnu vremensku prognozu, umijeće ribolova i gastronomiju.

Novi život gajete falkuše (video: Alternatura - travel agency) 

Kruna rada ove ustanove je ponovno sagrađena gajeta falkuša „Comeza-Lisboa“ radi sudjelovanja na Svjetskoj izložbi 1998. u Lisabonu, te obnavljanje „Rote Palagruzone“ - najstarije regate na Mediteranu, a vjerojatno i u Europi. Ta ribarska regata s rutom od Komiže na Visu do Palagruže održavala se u kontinuitetu od 12. lipnja 1593. do 1936. godine. Danas u Komiži postoje 4 gajete falkuše: „Comeza-Lisboa“, „Mikula“, „Palagruža“ i „Molo“, ova zadnja je mala falkuša koju djeca Komiže koriste kako bi kao mali usvojili temeljne tradicionalne ribarske vještine i znanje.

Renesansa u zadarsko-šibenskom arhipelagu

Projekt revitalizacije gajete falkuše pokrenuo je val sličnih projekata. Na drugom kraju Jadrana, gotovo istodobno, još je jedan lingvist i sveučilišni profesor Vladimir Skračić zajedno sa Željkom Jeratom - diplomiranim inženjerom strojarstva, na otoku Murteru i Kornatima utemeljio udrugu “Latinsko idro” i organizirao istoimenu regatu. Time su oživjeli pomorsku tradiciju jedrenja tradicionalnim latinskim jedrom u cijelom jadranskom arhipelagu.

Regata "Latinsko idro" (video: Žan Goran Šantar)

Ono što je ta Udruga napravila u tih dvadeset godina za tradicijski brod gotovo je nemjerljivo; probudila je i šibenski otočni, i zadarski i kvarnerski kraj, i južne obale, i stvorila pravi pokret otpora zaboravu i plastici. Na prvoj regati “Latinsko idro” koja se održala 1998. godine, nastupilo je svega sedam gajeta. Dvadeset i dvije godine kasnije, na startu regate pojavilo se njih više od osamdeset.

Latinsko idro MurterRegata "Latinsko idro" (foto: Muzej betinske drvene brodogradnje)

Osim broja učesnika, povećao se i sam broj različitih regata. Od svibnja do listopada, od Istre i Kvarnera, pa sve do juga Dalmacije, odvija se bogat program regatavanja tradicionalnih barki. Upravo se u zadarskom i šibenskom okruženju odvija najveći broj natjecanja kao i prigodnih događanja.

Od regate “Đir po konalu” u Ugriniću na Pašmanu, “Lantine” u Jezerima na Murteru, “Latinskin idrun na Kureja” na Zlarinu, “Regate za dušu i tilo” u Betini, “Burtiža” u Šepurinama na Prviću, preko tradicionalnih regati u ženskom veslanju ''U susret Gospi od Anđela'' na Krapnju i “Dlan i veslo” u Betini, dolazimo do krune regatne sezone na “Danima latinskog idra” u Murteru koja se sastoji od bogatog niza manifestacija tokom cijelog rujna, kao i više različitih regata koje privlače i najveći broj učesnika.

Women's rowing regattaŽenska veslačka regata (foto: Muzej betinske drvene brodogradnje)

Moderni hram drvene jadranske brodogradnje

Kruna sustavnog rada svih tih udruga kao i velikog broja profesionalaca i entuzijasta na obnovi te materijalne i nematerijalne maritime baštine, svakako je otvorenje “Muzeja betinske drvene brodogradnje”. Muzej je osnovan 2015. godine s ciljem da bude prezentacijska ustanova koja potiče lokalno stanovništvo u razvitku svijesti o vrijednosti brodograditeljskog i kulturnog naslijeđa, predstavlja lokalne tradicije, bude edukacijski centar, organizira radionice putem kojih će zainteresirati nove naraštaje za drvenu brodogradnju, obogati turističku ponudu otoka Murtera i postane informacijski centar o lokalnoj kulturnoj baštini.

Muzej (foto: Muzej betinske drvene brodogradnje)

Dobitnik je niza međunarodnih nagrada: Nagrada EU za kulturnu baštinu - Europa Nostra 2019. godine, Nagrada za europski muzej godine - Siletto 2018. godine, te 2017. finalist na godišnjoj dodjeli priznanja European Museum Academy u kategoriji Luigi Micheletti Award 2017.

Almayer Art & Heritage Hotel zajedno diše sa svim tim inicijativama i težnjama za očuvanjem tradicije i baštine. Kao mjesto inspirirano mediteranskom ostavštinom i morem, predstavlja prirodno polazište za početak istraživanja tih morskih priča ovog dijela Jadrana - štorija starih kao i more samo.

 

Jedne će se noći lude
zapalit u nama vatre,
čudit će se moje vale,
kako zanos budi ljude.
 
Srce jednom mora planut
za sav život, za sve dane,
mora nekad poslije tuge
vjetar nosit naše lađe...

Stihovi iz pjesme Hrvoja Hegedušića „Bokeljska noć“